O sistemu
Šta je KOLO, kako je ustrojeno i iz koje tradicije dolazi.
KOLO Zajedničko dobro
„Zrno po zrno, pogača, kamen po kamen, palača.“narodna poslovica
Kroz KOLO prolaze poznanstva, rad, znanje, dobra, vreme i infrastruktura koju Fondacija održava. Sve to ostavlja trag: jača mrežu, znanje i poverenje, a oni ostaju na raspolaganju svima. Zajednica time postaje sposobnija da brine o sebi.
To zovemo zajedničkim dobrom KOLA. Nije ničija svojina, ali je svačija briga: pravila su zajednička, a održavaju ga oni koji ga koriste.
POEN je zapis o tvom doprinosu zajedničkom dobru. Priznanje za ono što donosiš, i znak po kojem te drugi u mreži znaju.
Arhitektura sistema
Korisnici
ljudi u mreži
Svi koji su prihvatili pravila KOLA. Radom, dobrima i znanjem doprinose zajedničkom dobru i to im se upisuje u POENIMA. Ko nosi ZRNO, učestvuje i u odlučivanju kroz Gornje Kolo.
Gornje Kolo
telo koje odlučuje
Čine ga svi nosioci ZRNA, a sastav se menja svakog dana. Odlučuje kvadratnim glasanjem: broj glasova je kvadratni koren broja aktivnih ZRNA, pa ko ima sto ZRNA ima deset glasova. Tako se sprečava da moć završi kod nekolicine.
KOLO Protokol
softver koji vodi evidenciju
Otvoren je pod AGPL-3.0, što znači da svako može da ga pročita, koristi i unapredi, a izmene moraju ostati jednako otvorene. Fondacija ga održava i pokreće. Upisuje POEN i vodi evidenciju po pravilima koja su unapred određena, javna i ista za sve. Pri svakom upisu POENA upisuje isti iznos sebi u minus, pa zbir svih zapisa ostaje nula.
KOLO Fondacija
pravno lice iza sistema
Fondacija registrovana u Somboru. Prima donacije i pokroviteljstva u dinarima, robi i uslugama, pokriva troškove rada sistema, drži infrastrukturu i zastupa KOLO pred zajednicom i državom. Statutom i Pravilnikom je vezana da sve to koristi za zajedničko dobro.
Ovo negde već radi, i to decenijama
Ideja da zajednica sama organizuje svoju razmenu nije nova. Nije ni egzotična. Ljudi u različitim zemljama već decenijama razmenjuju rad, dobra i znanje kroz sopstvene sisteme evidencije, sa jedinicom koja nije novac ali omogućava razmenu unutar mreže.
Ta oblast se zove socijalna i solidarna ekonomija i obuhvata zadruge, fondacije i uzajamna društva, dakle organizacije koje rade zbog društvene svrhe, odlučuju demokratski i vrednost vraćaju u zajednicu. Oblast su formalno priznali Međunarodna organizacija rada, Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Savet i Komisija Evropske unije.
KOLO je jedan pokušaj unutar te oblasti, prilagođen srpskim zakonima i ovdašnjim potrebama. Ne predstavlja se kao gotov proizvod: pravila se menjaju kroz učešće i demokratske procedure, a menjaće se i dalje, kako mreža bude rasla.
Sistemi koji rade — već decenijama
Četiri mreže iz različitih delova sveta. Različite zemlje, različiti konteksti — ali ista familija sistema. KOLO pripada toj familiji, sa svojim posebnostima.
WIR
Švajcarska · od 1934.
Najstariji sistem ove vrste koji i danas radi. Osnovan 1934, u jeku velike depresije, kao mreža uzajamnog kredita među preduzećima. Svaki član kreće od nule, a dug vraća prodajom drugim članovima. WIR frank se ne menja u švajcarski. Danas u mreži posluje više od pedeset hiljada švajcarskih malih i srednjih preduzeća.
Šta je pokazao
Mreža uzajamnog kredita može da traje devedeset godina i da bude kontraciklična. Kad zvanična privreda slabi, trgovina u WIR-u raste.
LETS
Kanada · od 1983.
Majkl Linton je početkom osamdesetih u malom gradu na ostrvu Vankuver pokrenuo prvu Local Exchange Trading System, lokalnu mrežu u kojoj članovi razmenjuju rad, robu i usluge sopstvenom jedinicom evidencije, bez veze sa nacionalnom valutom. Tipična LETS mreža okuplja od nekoliko desetina do nekoliko stotina ljudi, a zbir svih računa je uvek nula. U Britaniji je 1992. bilo pet takvih mreža, a tri godine kasnije oko 350, sa desetinama hiljada članova.
Šta je pokazao
Model se širi brzo i ne traži skupu tehnologiju. Ali pokazao je i granicu: mreže koje ostanu male i bez svakodnevne upotrebe vremenom se gase. Trajnost ne dolazi od ideje, nego od toga koliko se često koristi.
Sardex
Sardinija, Italija · od 2010.
Pokrenut 2010. kao odgovor na dužničku krizu koja je teško pogodila Sardiniju. Grupa mladih Sardinjana, sa malo iskustva u finansijama i poslovanju ali sa jasnim uvidom u problem svoje sredine, napravila je mrežu uzajamnog kredita među lokalnim preduzećima. Svaki član kreće od nule, zbir svih računa je uvek nula, nema kamate.
Šta je pokazao
Lokalni tim, bez velike investicije i bez državne podrške, može za desetak godina da izgradi održivu mrežu, ako ima istrajnost, strukturu i uvid u stvarne probleme sredine.
Fureai Kippu
Japan · od 1990-ih
Japanski sistem razmene zasnovan na vremenu i brizi za starije. Članovi koji pomažu starijim ljudima — kroz kućnu negu, pratnju, kuvanje — beleže odrađene sate, mogu ih iskoristiti za sebe ili preneti članu porodice u drugom delu zemlje koji se brine o njihovom roditelju. Razvio se u stotine organizacija sa oko sto hiljada korisnika širom Japana, i godinama radio paralelno sa državnim sistemom nege.
Šta je pokazao
Sistem evidencije doprinosa može postati infrastruktura brige o osetljivim grupama društva. Prepoznavanje rada brige kao ekonomski merljivog ne degradira njegov ljudski karakter — naprotiv, čini ga vidljivim i prenosivim.
Ista familija, sa svojim posebnostima
KOLO nije kopija nijedne od tih mreža. One su pravile jedinicu za razmenu. KOLO pravi evidenciju doprinosa, a razmena je ono što iz nje proizlazi.
Ono što u tim mrežama ne postoji je lanac potvrda. U KOLU stvarnost svakog člana potvrđuje neko ko ga lično poznaje i za to odgovara. To je ono što mrežu drži stvarnom.
Druga razlika je što se doprinos i glas ne mešaju. POEN je zapis o tome šta daješ, a ZRNO nosi glas u odlučivanju, uz kvadratno glasanje koje sprečava da moć završi kod nekolicine. Podrška majkama, starijima i onima koji se školuju nije dodatak nego deo sistema.
Treća razlika je u tome šta je čemu osnov. Ono što se dogovorite i predate jedno drugom je razmena. POEN je samo zapis o njoj. Zapis sam po sebi ne obavezuje nikoga ni na šta.
Ima i razlika koje se lako provere. WIR je bankarsku dozvolu dobio 1936. jer daje kredit svojim članovima, a KOLO kredit ne daje. Sardex je preduzeće koje naplaćuje godišnju članarinu, a ulazak u KOLO je besplatan. Nijedan od ta dva pristupa nije pogrešan, samo su odgovor na drugačiji problem.
Uz sve to, KOLO pripada istoj familiji: sistemi evidencije razmene među ljudima, koji rade uporedo sa zvaničnim novcem i koji rade za korisnike umesto da ih koriste.
Okvir u kojem KOLO radi
Socijalna i solidarna ekonomija je poslednjih godina dobila ono što decenijama nije imala: usaglašenu definiciju, rezoluciju Ujedinjenih nacija i akcioni plan Evropske unije. Nijedan od njih ne pominje KOLO i KOLO nije iz njih nastalo. Ovi dokumenti opisuju oblast koja odgovara KOLU, i to je oblast koju Srbija preuzima kroz pristupanje.
Evropska unija · Akcioni plan za socijalnu ekonomiju
9. decembar 2021.Plan sa 63 akcije i rokom do 2030. Socijalnu ekonomiju određuje kroz tri obeležja: primat ljudi i društvene ili ekološke svrhe nad profitom, reinvestiranje najvećeg dela dobiti i viškova u kolektivni ili opšti interes, i demokratsko ili participativno upravljanje. Među modelima imenuje platformske zadruge, a među merama jačanje inicijativa sa terena.
Međunarodna organizacija rada · Rezolucija o dostojanstvenom radu i socijalnoj i solidarnoj ekonomiji
10. jun 2022.Prva međunarodno usaglašena definicija, izglasana tripartitno, od strane vlada, poslodavaca i sindikata iz 187 država. Uz demokratsko upravljanje i primat ljudi nad kapitalom, imenuje i dobrovoljnu saradnju, uzajamnu pomoć i autonomiju.
Ujedinjene nacije · Generalna skupština, Rezolucija A/RES/77/281
18. april 2023.Prva rezolucija Generalne skupštine o ovoj oblasti. Poziva države da za nju razviju pravne i finansijske okvire. Niz je nastavljen rezolucijom iz 2024.
Evropska unija · Preporuka Saveta o uslovima za razvoj socijalne ekonomije
27. novembar 2023.Razrada Akcionog plana. Poziva države članice da usvoje nacionalne strategije, a među prioritetima imenuje kratke lance snabdevanja hranom.
Gde je tu Srbija
Srbija pregovara o pristupanju, pa se ovaj okvir tiče i nje, formalno kroz poglavlje 19, socijalna politika i zapošljavanje, i poglavlje 22, regionalna politika. Nijedan od ovih dokumenata nije obavezujući propis. To su definicije, preporuke i planovi, a vrednost im je u tome što pokazuju u kom pravcu stvari idu.
KOLO prema tim definicijama
KOLO nije na početku tog puta. Obeležja iz obe definicije već su ugrađena u način na koji sistem radi, a ne stoje kao ciljevi koje tek treba dostići.
O pravilima odlučuju nosioci ZRNA, kvadratnim glasanjem, a pravila su javna i menjaju se istim postupkom za sve. Fondacija ne deli dobit nego sve vraća u sistem. POEN nije predmet trgovine. Učešće je dobrovoljno, a podrška majkama, starijima i onima koji se školuju ugrađena je u sam mehanizam. Softver je otvoren pod AGPL-3.0, pa svako može da proveri kako radi.
Ovo nije ničije odobrenje. Znači da postoji merilo po kojem se KOLO može proveriti.
Sombor
Bačka ima jednu od najstarijih zadružnih tradicija u Evropi. Gazdovský spolok, osnovan 1846. u Bačkom Petrovcu, dve godine posle ročdejlske zadruge u Engleskoj, i danas se navodi među prvim zadrugama na svetu. Zadruge, salaši, ispomoć u polju: to nije istorija koju ovde treba objašnjavati, to stariji ljudi u somborskim selima pamte iz prve ruke. KOLO ne uvodi nov oblik organizovanja, nego onaj koji je u ovim krajevima bio normalan.
Sombor je dovoljno velik da se efekti mreže vide, a dovoljno mali da se vidi ko ih pravi. Grad opasan salašima i selima znači da su na istom mestu i zanatlija, i penzioner, i domaćica, i mlada majka, i poljoprivrednik. I znači da ovde živimo i mi koji ovo pravimo, pa ono što ne radi ne možemo da ne vidimo.
„Jedna ruka drugu mije, a obe lice.“
narodna poslovica
Često postavljana pitanja
Sad kad znaš odakle sistem dolazi,
ostaje da vidiš kako radi.
Softver: AGPL-3.0 · Sadržaj: CC BY-SA 4.0 · Zajedničko dobro i licence